Člankom 27 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina katastarska izmjera je definirana kao “prikupljanje i obradba svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina“.

Katastarsku izmjeru potrebno je napraviti na onom području na kojem se usporedbom evidentiranih podataka ustanovi odstupanje veće od 30% u odnosu na stvarno stanje na terenu. Budući da su zadnje katastarske izmjere za oko 70% teritorija RH rađene još u doba Austro-Ugarske i da su podaci stari više od 100, s gledišta suvremene geodezije trenutno stanje u katastru je zastarjelo. Svrha katastarske izmjere je izrada novog katastarskog operata i osnivanja nove zemljišne knjige čime će se uskladiti podaci evidentirani u ova dva zemljišna registra. U postupku katastarske izmjere moguće je provesti sve promjene koje su se događale na zemljištu u zadnjih nekoliko desetaka godina. Oblik novoformiranih katastarskih čestica, površina i evidentirane osobe na istoj ovise isključivo o prikupljenim podacima u postupku katastarske izmjere.

Budući da identifikaciju katastarskih čestica nije moguće izvršiti u kratkom roku jer zahvat katastarske izmjere obuhvaća površinu cijele katastarske općine, isti je podijeljen na faze. Svaka faza sadrži određeni broja grupa unutar kojih se nalazi nekoliko desetaka katastarskih čestica čija je identifikacija predviđena u vremenskom terminu za tu grupu. Vremenski termini za svaku pojedinu grupu dodjeljuju se sukladno planu identifikacije katastarskih čestica.

U postupku identifikacije katastarskih čestica službena osoba (zaposlenik tvrtke izvoditelja radova) sa vlasnicima/opunomoćenicima na katastarskoj čestici i međašima vrši pregled propisno obilježenih granica katastarske čestice, prikuplja podatke o vlasničkoj/suvlasničkoj strukturi na katastarskoj čestici, prikuplja podatke o vlasnicima, te prikuplja dokumentaciju o zgradama u slučaju ako na katastarskoj čestici postoji zgrada(e).

Pozivi za identifikaciju rade se prema postojećoj bazi katastarskih podataka dobivenoj od Državne geodetske uprave. Budući da se katastarska izmjera radi iz razloga što ti podaci nisu ažurni, događa se da je velika većina poziva adresirana na pokojne osobe ili su u pozivu navedene krive adrese posjednika. Razlog zbog kojeg nisu navedene sve čestice u pozivu može biti zbog već spomenute baze podataka koja nije usklađena sa stvarnim stanjem na terenu ili za vašu katastarsku česticu još nije definiran službeni termin identifikacije i o njemu ćete biti obaviješteni naknadno. Više o rasporedu identifikacije možete saznati na GIS pregledniku. Uz poziv se dobiva i pregledna karta za fazu koja slijedi sa vremenskim rasporedom identifikacije svake grupe. U slučaju da je identifikacije katastarske čestice koja nije navedena u pozivu predviđena u fazi koja slijedi, poslužite se orijentacijskom kartom kako bi ste saznali kada trebate biti prisutni na vašoj katastarskoj čestici.

Pozivi za identifikaciju rade se prema postojećoj bazi katastarskih podataka dobivenoj od Državne geodetske uprave. Budući da se katastarska izmjera radi iz razloga što ti podaci nisu ažurni, događa se da je velika većina poziva adresirana na pokojne osobe ili su u pozivu navedene krive adrese posjednika. Iz tog razloga sve zainteresirane osobe pokušavamo informirati o radovima na katastarskoj izmjeri preko oglašavanja i upućivanja poziva u lokalnim medijima, preko oglasnih ploča u naselju, održavanjem zbora građana i preko GIS portala. Međutim kao najbrži i najučinkovitiji način informiranja javnosti o radovima pokazalo se međusobno prenošenje prikupljenih informacija između mještana, familije, prijatelja itd.

U slučaju da niste dobili poziv za identifikaciju, o terminima identifikacije možete se informirati , preko GIS preglednika, u terenskoj kancelariji koja se nalazi u zgradi Stare škole ili nas kontaktirajte na pluska@cadcom.hr

Sa sobom je potrebno ponijeti osobnu ispravu koja sadrži OIB i dokumentaciju za zgrade koje dokazuju legalnost gradnje (u slučaju da na čestici postoji građevina). Također prilikom prikupljanja podataka o vlasničkoj strukturi na katastarskoj čestici potrebno je navesti sljedeće podatke o vlasniku ( ime i prezime, adresa prebivališta, OIB, kontakt). U slučaju suvlasničke zajednice na katastarskoj čestici dovoljno je da jedna osoba zastupa zajednicu, ali ta osoba mora imati tražene podatke o svim suvlasnicima, te znati koji su omjeri u suvlasništvu.

Ukoliko niste u mogućnosti doći u navedeno vrijeme, identifikaciji čestice mogu pristupiti Vaši nasljednici, osobe u bližoj rodbinskoj vezi ili treće osobe uz predočenje osobne iskaznice i punomoći izdane od strane nositelja prava na zemljištu (ovlaštenje nije potrebno ovjeravati kod javnog bilježnika). Osoba koja umjesto Vas pristupa identifikacije mora znati Vaš OIB, adresu prebivališta i broj telefona, te mora biti informirana o katastarskoj čestici čijoj identifikaciji pristupa. U slučaju da nitko nije u mogućnosti pristupiti identifikaciji čestice, podatke nam možete poslati i preko e-mail na: pluska@cadcom.hr , a o prikupljenim terenskim podacima se možete naknadno informirati u kancelariji u kalima (te eventualno uložiti prigovor na prikupljene podatke u slučaju ne slaganja).

U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta odrediti će se novi termin identifikacije, ali ako ste radi termina identifikacije doputovali iz neke udaljenije lokacije ili niste u mogućnosti biti prisutni u rezervnom terminu, dođite u naš ured u Staru škola Luka radi dogovora. Uvjet je da je katastarska čestica prethodno propisno obilježena.

Da bi se postupak identifikacije i pokazivanja granica zemljišta mogao uspješno obaviti nositelji prava na zemljištu obvezni su izvršiti, obilježavanje granica vlasništva (međa) svojeg zemljišta na za to zakonom i uputama propisani način. Budući da svakoj lomnoj točki koja definira granicu katastarske čestice radi izmjere mora biti omogućen fizički pristup, vodite računa o tome da su granice prohodne. 

Detaljna uputa je prikazana na slijedećeoj poveznici

Nositelji prava na katastarskim česticama koji se ne mogu usuglasiti oko međe jer svaki ima svoje mišljenje od kojeg ne odstupa, obilježavaju svaki svoj prijedlog međe. Međne oznake moraju označiti različitim bojama, a spor će riješiti nadležni sud uobičajenim postupkom.

Prema članku 31 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina za obilježivanje granica katastarskih čestica koje ne obilježe vlasnici i drugi ovlaštenici koriste se postojeći katastarski podaci, tako da će međne linije parcela biti spojene prema procjeni geodeta.

Zahvatom katastarske izmjere obuhvaćene su i čestice za koje su u proteklim godinama rađeni geodetski elaborati. Nositelj prava na takvim katastarskim česticama imaju istu obavezu obilježavanja granica kao i ostali. Međutim, izvođač radova dobiti će od nadležnog katastarskog ureda sve geodetske elaborate rađene na području zahvata katastarske izmjere, te će ih u slučaju ne postojanja odstupanja u odnosu na stvarno stanje na terenu uzeti u obzir.

Kao što je već navedeno, prilikom identifikacije katastarskih čestica prikupljaju se podaci o vlasnicima odnosno suvlasnicima na istim. Budući da je izvođač radova dužan prikupiti podatke o svim osobama koje smatraju da polažu određena prava na pojedinoj katastarskoj čestici, u fazi prikupljanja podataka ne traži se dokazivanje izjavljenih prava. Pravo vlasništva i ostala stvarna prava dokazuju se zemljišno-knjižnoj komisiji u postupku javnog izlaganja radova katastarske izmjere, temeljem raspoložive dokumentacije i/ili izjava svjedoka itd.

U slučaju kada je zgrada već evidentirana u postojećem katastarskom operatu (tlocrtni gabariti na katastarskom planu ne smiju odstupati od stvarnih) nije potrebno prilagati nikakvu dokumentaciju, već je dovoljno potpisati “izvješće o zgradi“ koje ćete dobiti prilikom termina identifikacije. Ukoliko će se katastarskom izmjerom zgrada po prvi puta evidentirati u katastarskom operatu, stranka je dužna priložiti uporabnu dozvolu ili rješenje o izvedenom stanju koje dokazuje legalnost gradnje.

Budući da se katastarskom izmjerom izrađuje novi digitalni katastarski plan njime će se registrirati sve novo dogovorno ustanovljene promjene međa, koje su rezultat novih dogovornih nagodbi, dioba, zamjena, ne evidentiranih kupoprodaja i nasljeđivanja. Sve ovo biti će evidentirano samo između ili od legitimnih nositelja prava na zemljištu, te uz propisno obilježene granice.

Uvid u stanje radova na katastarskoj izmjeri biti će moguć preko GIS preglednika katastarske izmjere uz prethodnu registraciju. Također, nakon što je izvođač radova prikupio i obradio podatke koji su sadržaj katastarskog elaborata, postupkom javnog izlaganja oni se stavljaju u službenu uporabu. U postupku javnog izlaganja zajedničkim radom katastarskog i z.k. povjerenstva na javni uvid se pozivaju stranke koje mogu dati prigovore na stanje evidentirano temeljem izmjere, a nadležna komisija dužna je razmotriti sve prigovore. U postupku izlaganja stranke koje su se prilikom izmjere izjasnile kao vlasnici moraju svoje pravo dokazati zemljišno-knjižnoj komisiji.

Zemljišnoknjižni referenti u postupku javnog izlaganja izrađuju nove ZK uloške s podacima o k.č. i nositeljima prava koji odražavaju stvarno stanje. Nakon izrade svih uložaka za katastarsku općinu za koju se provela izmjera, Ministarstvo pravosuđa donosi odluku o otvaranju nove Zemljišne knjige i zatvaranju stare, a istovremeno Središnji ured DGU-a donosi odluku o stavljanju novog katastarskog operata u službenu uporabu, čime je postupak katastarske izmjere i službeno završen.

Sa katastarskim izmjerama započelo se desetak godina prije nego što se u javnosti počelo govoriti o uvođenju poreza na nekretnine i ovi postupci nemaju nikakve veze sa uvođenjem spomenutog poreza. Sređeni zemljišnoknjižni podaci nisu jedini preduvjet za uvođenje spomenutog poreza, te za isti već postoje razrađeni modeli oporezivanja koji ne uvjetuju sređene zemljišnoknjižne podatke.